Važnost uključivanja djece u sport

Djetinjstvo je ključan dio života za kognitivni i tjelesni razvoj osobe. U posljednjim godinama događaju se promjene pred našim očima: djeca sve više vode ne aktivni život, privezani uz ekrane. Sjedilački način života može izazvati razne zdravstvene probleme, kao što je krivo držanje, somatska stanja, pretilost, ili problemi s cirkulacijom.

Način života

 Nadalje, ovakav način života ne utiče samo na tjelesno zdravlje, već i na mentalno. Djeca postaju manje komunikativna, stvaraju se problemi u ponašanju te kontroliranju emocija. Da bismo zaštitili našu djecu, potrebno je ih od malena učiti raznim aktivnostima, smanjiti doticaj s tehnologijom, a jedan od najboljih načina za to je upisivanje djece u sport.

Sport pruža ravnotežu između zahtjeva zajednice i pojedinca te između samokontrole i agresivnog ponašanja. Također podučava kako se nositi s uspjehom i neuspjehom te razvija osjećaj zajedništva. Dokazano je da bavljenje sportom ima pozitivan učinak protiv patoloških oblika ponašanja i tjelesnih poremećaja. Smatra se da adolescenti skloniji rizičnim oblicima ponašanja imaju nezreli sustav kognitivne kontrole koji upravlja impulsima što dovode do rizičnog ponašanja. Redovita tjelesna aktivnost također povećava gustoću kostiju i mišićnu masu, poboljšava cirkulaciju i opskrbu mozga kisikom te povećava otpornost na stres.

Pažnja i pozornost

Djeca koja se bave tjelesnim aktivnostima imaju bolju sposobnost održavanja pažnje. Prema istraživanjima, djeca u dobi od 13 do 14 godina koji se redovito bave tjelesnom aktivnošću imaju bolju kognitivnu fleksibilnost i radnu memoriju. Osim toga, utvrđeno je djeca koja sudjeluju u tjelesnim aktivnostima pokazuju bolje izvršne funkcije u pogledu inhibicije (bolja kontrola emocija, misli, ponašanja) i vještina planiranja u usporedbi s djecom koja nisu sudjelovala ni u kakvim tjelesnim aktivnostima.

Činjenice

Prema istraživanjima provedenima na djeci u dobi od 8 do 9 godina, bavljenje sportom utječe pozitivno na promjene u desnom prednjem prefrontalnom korteksu, što je povezano s kognitivnom regulacijom. Rezultati upućuju na to da je bavljenje organiziranim sportom povezano s razvojem inhibitorne kontrole.

Razmišljanje i govor

Istraživanja pokazuju kako djevojčice koje se bave sportom barem jedan sat tjedno, imaju bolje rezultate matematike i čitanja nego djevojčice koje se ne bave sportskim aktivnostima. Zanimljivo je da ovo istraživanje nije vrijedilo za dječake.

Druga istraživanja ističu pozitivan utjecaj tjelesne aktivnosti na razvoj šireg leksikona i razumijevanja značenja riječi, kao i na veću sposobnost prepoznavanja sintaktičkih pogrešaka te na vještinu pisanja. Osim toga, utvrđeno je da bavljenje sportom pozitivno utječe na razumijevanje jezika kod učenika osnovnih škola.