Energetski sustavi u treningu
Različiti sportovi i aktivnosti zahtijevaju drukčiju upotrebu energije. U nekim slučajevima, energija nam treba brzo kako bi mišići mogli proizvesti pokrete visokog intenziteta.
U drugim slučajevima, tijelu je bitnije da se energija pruža tijekom dužeg perioda vremena. ATP (adenozin trifosfat) je glavna jedinica energije u tijelu. Poznavajući sustave energije, treninzi se mogu prilagoditi ciljanom sportu.
1. ATP-PC SISTEM
Sustav koji daje snažnu energiju na kratko vrijeme (do 15 sekundi). Aktivan je na početku svih vježbi, bez obzira na njihov intenzitet.
Anaerobni trening brzine i snage uglavnom se temelji na treninzima visokog intenziteta s intervalima trajanja od 10 do 60 sekundi, čime se aktivira ATP-PC energetski sustav. Aktivnosti visokog intenziteta i kratkog trajanja zahtijevaju trenutnu opskrbu energijom, što je slučaj kod disciplina poput utrke na 100 metara, plivanja na 25 metara, pa čak i treninga s velikim opterećenjem.
Ovo je sustav koji puno daje, ali puno traži. Zbog snažne energije koju daje, vrijeme oporavka je duže. Omjer rada i odmora u ovom sistemu iznosi 1:12-1:20.

2. GLIKOLIZA
Postoje dvije vrste glikolize: brza anaerobna, te spora aerobna. Ovdje govori o raspadu ugljikohidrata, u formi glikogena u mišićima ili glukoze u krvi.
Anaerobna glikoliza nastupa nakon što se energija iz ATP-PC sustava istroši, te daje energiju aktivnostima visokog intenziteta u trajanju između 15-30 sekundi. Ovdje dobijamo2-3 ATP-a, ovisi o formi ugljikohidrata. Ovaj sistem je, među ostalom, bitan u sportovima s promjenama smjera te s puno tranzicija (stop-and-go aktivnosti), te u dužim sprintevima.Omjer rada i odmora je 1:3-1:5.
GLIKOLIZA
Biprodukt brze glikolize je laktat, koji se dalje glukoneogenezom može ponovno pretvoriti u glukozu, ako je aktivnost dovoljno niskog intenziteta.

Aerobna glikoliza je proces koji se događa ako ima prisutnosti kisika te daje energiju tijelu tijekom aktivnosti koje traju od 30-90 sekundi. Uobičajena metoda za postizanje aerobnih prilagodbi uključuje rad umjerenog intenziteta duljeg trajanja (tj. trening dugih dionica niskog intenziteta), ali uz kratke intervale visokog intenziteta i djelomičan oporavak. Zabilježeno je da takav pristup poboljšava aerobni kapacitet ako aktivnost dovoljno opterećuje aerobni sustav. To su uglavnom aktivnosti koje zahtijevaju niži broj otkucaja srca nego prethodne. Proces se nastavlja Krebsovim ciklusom, koji nadalje prelazi u OKSIDATIVNI SUSTAV.
3. OKSIDATIVNI SUSTAV
Sistem koji energiju tijelu daje za sve aktivnosti slabijeg intenziteta iznad 3 minute, kao npr. maratoni. Ovdje se za energiju, uz ugljikove hidrate, mogu iskoristiti i masti. U ovom procesu se stvara najviše ATP-a, ukupno čak 36 od jedne molekulu glukoze uz ostale procese. Omjer rada i odmora u ovom slučaju iznosi 1:1-1:3.
Važno je napomenuti da više sistema rade u isto vrijeme. Ni u jednom trenutku neće raditi samo jedan sistem, ali će prevladavati samo jedan. Na primjer, u utrci na 800m, energija se dobija kombinacijom anaerobne glikolize i oksidacije. U ovom slučaju, sportaš bi trčao iznad laktatnog praga (razine laktata koja je viša od razine laktata u krvi u stanju mirovanjate tijelo ne može popratiti njegovo čišćenje iz tijela). Drugi primjer bio bi fartlek, gdje bi prevladavala brza glikoliza, ali u periodu aktivnog odmora, tijelo bi energijom opskrbljivao oksidativni sustav.

Reference:
Haff, G. G., & Triplett, N. T. (Eds.). (2026). Essentials ofstrength training and conditioning (4th ed.)
Finney, J., Matos, N., & Piper, T. (2020, April). Fartlek training with personal training clients. NSCA (National Strength and Conditioning Association). https://www.nsca.com/education/articles/ptq/fartlek-training-with-personal-training-clients/
ODGOVORNA ZA BLOG – BARBARA TREHUB

